 | Dren (Cornus mas L.) je šib ili malo drvo koje raste na skoro svim podrucjima po šumama, dvorištima i parkovima. Vrlo je medonosan i daje polenov prah. Cvjeta vrlo rano tokom februara ili marta. Pcelama daje prve dragocjene izvore nektara i polena. U šumi ga je lako prepoznati po žutim cvjeticima.Cvjeta oko dvije nedjelje. Za pcelare je vrlo interesantan zbog ranog cvjetanja kad u prirodi ima vrlo malo drugog procvjetalog bilja. |
 |
Džanarika (Prunus cerasifera Ehrh.) cvjeta u drugoj polovini marta. Od svog voca najintrersantnija je za pcelare. Cvjetovi su joj sitni i daju dosta nektara i polena. Za vrijeme toplog i suncanog vremena pcele prokupe prilicne kolicine nektara neophodnog za razvoj legla. Njeni plodovi se koriste u ishrani. Dobro je imati pcelinjake smještene u njihovoj neposrednoj blizini |
 |
Vrbe su takode izuzetno dobra proljetna paša za pcele.To je opštepoznato i rasprostranjeno drvo. Ima ih više vrsta kao bijela vrba (Salix alba), krta vrba (Salix fragilis) itd. Od svih vrsta najprije cvjeta Salix caprea zvana planinska iva.Njezin cvijet je poznat pod imenom maca ili cica maca, cvjeta obicno od polovine marta u trajanju 10-15 dana.Daje dosta polena i nektara što je vrlo znacajno za proljetni razvoj pcela. Ostale vrste cvjetaju nešto kasnije i malo duže, do 20 danaZa vrijeme toplih i suncanih dana vrbe mogu da daju i prinos meda u jakim društvima i preko 10 kg po košnici, što dobro dode za odgajivanje legla i njihovu ishranu.
|
 |
Lijeska (Corylus Avellana L.) je vrlo znacajna za pcelarstvo zbog polena koji daje pcelama još u februaru i to u vecim kolicinama. Easte u mješovitim nižim šumama i šikarama. Pitoma lijeska se sve više gaji kao i drugo voce, a ponegdje i u plantažama. Njene duge rese pocinju se formirati još od jeseni a procvjetaju odmah s pojavom prvih suncanih i toplih dana. Zbog ranog cvjetanja cesto je pcele ne mogu iskoristiti, jer u vrijeme naglog zahladenja i niskih temperatura njeni cvjetovi izmrznu. Cvjetanje lijeske traje nešto više od nedjelju dana.
|
 |
Maslacak (Taraxacum officinale L.) je zeljasta dobro poznata biljka sa žutim cvjetnim glavicama. Vrlo je rasprostranjena u svim krajevima. Najbolje uspjeva na vlažnim livadama. Kad maslacak procvjeta cijela prostranstva izgledaju kao žuti cilimi. Cvjetanje pocinje krajem marta i do polovine maja. U vrijeme toplih dana pcelama da izobilje polemovog praha i nektara, tako da se društva dobro razviju i spreme za glavnu pašu. U godinama sa povoljnim klimatskim uslovima može da da i nešto meda za vrcanje. Med je zlatnožute boje i prijatnog mirisa. Za vrijeme ove paše pcele idealno grade sace pa je tako treba i koristiti. U mnogim krajevima gdje nema vocne paše bez maslacka se pcelinja društva ne bi mogla ni razviti. |
 |
Bagrem (Robinia pseodoacacia L.) je najrasprostranjenije medonosno drvo i spada medu najcjenjenije i naj sigurnije izvore nektara na našim podrucjima. Pocinje da cvjeta u maju i daje izobilje nektara, tako da dnevni unosi mogu iznositi do 10-12 kg nektara, u dobro razvijenim društvima. U podrucjima sa vecom nadmorskom visinom cvjeta kasnije pa se paša može produžiti i na 20 dana, ako su tereni tako rasprostranjeni. U godinama kad listanje pocne prije cvjetanja, cvjetova bude manje a time i prinosa.Za lucenje nektara najpovoljniji su topli dani, bez vjetra i tada pcele sakupe dosta nektara. Medutim, ako je kišno proljece na mnogim rejonima pcele ga ne mogu iskoristiti a brzo pocrni i opadne. Bagrem sa pjeskovitih i otvorenih terena najbolje medi kao što su mede, uz puteve, i objekte. Posljednih godina u Madarskoj se posebno radi na selekciji sorti bagrema koji daju više nektara i cvjetaju kasnije.
Pcelari koji žele da koriste dvije pa cak i tri bagremove paše treba da dobro nrazgledaju terene prije selidbe i utvrde stanje cvjetenja, odnosno periode. |
 |
Lipe se nalaze svuda po šumama kao samonikle i po gradovima po parkovima i dvorištima kao ukrasno drvo. Ima ih više vrsta i u godinama kad zamede mogu dati velike prinose. Obicno se to dogada jednom u 5 godina. Teško ih je razlikovati medusobno. U našim krajevima rastu bijela ili srebrna lipa (Tilia tomentosa),velikolisna lipa (Tilia grandifolia) i sitnolisna lipa (Tilia parvifolia). Zahtjeva od vjetrova zašticena zemljišta sa dosta vlage ili nešto kiše u vrijeme cvjetanja. Na nepogodnom zemljištu izloženom vjetrovima i naglim zahladenjima skoro nikada ne medi. Na lipovim šumama se ponekad javlja i medljika koja u mješavini sa cvjetnim medom dovodi pcelare u nedoumicu. Zbog pojave medljike lipovu šumu ne treba potcjenjivati nego je treba pratiti i ispitivati mjesta gdje najbolje medi. Na sjevernim stranama, u nizinama i gustim šumama cvjeta nešto kasnije. Cvjetovi lipe su mali, zelenkastožute boje, prijatnog mirisa grupisani u kitama. Cvjetanje traje 2 do 3 nedjelje, a nekad se desi da prode i za 5 do 6 dana. U poredenju sa bagremom mnogo je nepouzdanija. |
 |
Draca (Paliurus australius L.) je visoki drvenasti šib koji raste u nižim kršovitim predjelima. Cvjeta u junu odmah iza kadulje pa može poslužiti kao dopuna kaduljinoj paši. Kad dobro zamedi na otvorenom cvjetu žute boje mogu se golim okom vidjeti kapljice nektara. Pogoduje joj toplo i mirno vrijrme, bez temperaturnih promjena i kiše. kad dobro zamedi može dati prinose i preko 15 kg prvoklasnog meda. Nektar sa draca je vrlo gust pa je preporucljivo u blizini pcelinjaka postaviti pojila sa vodom. |
 |
Kadulja ili pelin (salvia officinalis) je višegodišnja samonikla biljka, polužbunastog izgleda. Cvjetovi su joj ljubicasto-plave bojesa jako izraženim mirisom. Znacajna je medonosna biljka i cvjeta uglavnom u vrijeme kao i bagrem, pocetkom maja, a na vecim visinama nešto kasnije. Cvjetanje traje oko 20 dana. Najviše luci nektar kada u zemljištu i u vazduhu ima dosta vlage, dok joj suh vjetar smeta i prekine lucenje. U povoljnim uslovima može da da od 15 do 50 kg visokokvalitetnog meda. S obzirom da je i ljekovita biljka mnogo je uništavana prilikom branja za otkup. Smanjenjem stocnog fonda išcezava sa nekih ranije poznatih podrucja. Rijetke su godine da se kaduljina paša ne iskoristi. |
 |
Na vecim brdskim i planinskim podrucjima gdje zime traju mnogo duže i gdje se snjegovi zadržavaju mnogo duže kao glavna paša mogu biti biljke sa prirodnih livada. Na tim livadama može biti najzastupljenija bijela djetelina, majcina dušica, prstenasta žalfija, boružina i još neke druge biljke. Utvrdeno je da bijela djetelina najbolje medi na temperaturi izmedu 27-32°C. Raste samoniklo oko puteva i na neobradenim površinama. Cvjetanje traje oko 20 dana. Cvjetanje majcine dušice traje od polovine juna do polovine jula. To je biljka otvorenog, brdskog, suhog, kamenitog, suncano-prisojnog zemljišta. Za vrijeme kišnih i hladnih dana livade rijetko mede, ali je na vecim planinskim podrucjima daleko bolje nego u nižim. Livadski med je odlicnog kvaliteta i vrlo je tražen, narocito livadski med sa podrucja bosanske krajine. |
 |
Pitomi kesten (Castanea savita L.) je drvo sredozemlja. Raste i na našim podrucjima na kiselkastom zemljištu. Daje dosta polena i nektara. Dobro dode kao paša poslije bagrema ili kasne kadulje. Može dati prinos meda do 20 kg po košnici. Pitomog kestena takoder ima više vrsta pa je i cvjetanje razlicito za oko 20 dana. Cvjetovi su mu plitki i osjetljivi na hladne pljuskove i suho vrijeme. Cvjetovi su mu puni polenovog praha. Med kestena ima okus gorcine. |
 |
Vrijesak (Satureya montena) je biljka visine do 30 cm sa bjelim ili ljubicastim cvjetovima ovisno od nadmorske visine. Raste žbunasto sa velikim brojem izdanaka svake godine, koji pocinju da cvjetaju od avgusta pa sve do mrazeva. Cvjetanje pocinje prvo na višim podrucjima i širi se prema nižim. Vrijesak miže biti izdašan kad zamedi tako da dnevni unosi nektara migu biti 7 do 8 kg pa i više. Prinosi umnogome zavise od kolicine padavina u toku ljeta pa se može desiti da na jednom podrucju zamedi dobro, A ne tako daleko od te lokacije vrlo malo. Najbolje je pcele preseljavati na vrijeskovu pašu kad otpocne medenje, da ne bi uzaludno selili pcele. Posljednjih godina medenje vrijeska je znatno smanjeno tako da on ne prestavlja tako sigurnu pašu kao ranijih godina. Najbolje luci nektar na temperaturi od 25-28°C uz obaveznu jutarnju rosu. |
 |
Zanovjet (Cytisus ramentaceus) je grm kršovitih nižih predjela koji naraste i do tri metra. Cvjetovi su mu žuti i slicni cvjetovima jorgovana. Cvjeta u aprilu dosta dugo i pocetkom maja. U vrijeme lijepog vremena može dati i preko 10 kg po društvu. Polenovog praha nema mnogo. Najpoznatija podrucja zanovjeti kod nas su oko Stoca i Ljubinja. |
 |
Esparzeta (Onobrychis viciaefolia) se gaji kao krman biljka, ali na pojedinim mjestima raste i kao divlja.Uspjeva na zemljištima sa puno kreca, odnosno plitkim i kamenitim. Ima dubok korjen koji iz dubine vuce vlagu. Ima veliki znacaj za pcelarstvo brdsko-planinskih krajeva, jer daje dosta nektara. Spada u red prvoklasnih medonoša i na podrucjima gdje je dovoljno ima može dati i do 15-20 kg prvoklasnog meda, po pcelinjem društvu.Med je tamnožute boje, prijatnog okusa i mirisa, podoban za zimovanje pcela i rani razvoj. |
 |
Facelija (Phacelia tanacetifolia Bemt) je jednogodišnja biljka sa dosta bujnim razvojem na svim zemljištima.Cvjetovi se javljaju na stablu, granama i grancicama i sastoje se iz uvojaka ljubicasto-plave boje.Služi kao odlicna polenašica, pa se za vrijeme njenog cvjetanja mogu sakupiti i velike kolicine polenovog praha. |
 |
Suncokret (Helianthus annus) je svima dobro poznata uljana biljka, koja kad zamedi predstavlja veoma znacajnu pcelinju pašu. Suncokretovi cvjetovi pružaju pcelama u povoljnim godinama izobilje nektara i polenovog praha. Cvjeta pocetkom jula u trajanju 20 dana, a na podrucjima gdje postoje razlike u vremenu zasijavanja može pružiti pašu pcelama i do mjesec dana. Najviše luci nektar u toku toplih dana i sa jutarnjim rosama sa temperaturom 24-30°C. Na jednoj biljci može biti i do 1.500 cvjetica od kojih prvi daju najviše nektara. Zbog toga je pcele dobro doseliti pred samo cvjetanje. Na svim vrstama zemljišta ne medi jednako, a i zavisno od sorte sjemena. Smatra se da po 1 ha ne smije biti više od 1-2 pcelinja društva, inace bi bilo prenaseljeno i sa manjim prinosima.Pod povoljnim uslovima jaka društva mogu da daju i po 30 pa i više kg, ako su zasijane sorte koje su selekcionisane kao medne. U suprotnom, bilo bi nekorisno seliti pcele na takvu pašu. Pcelinja društva na suncokretovoj paši obicno oslabe, zbig cega je preporucljivo preseliti pcele na livadsku ili ritsku pašu da se oporave, i spremne udu u zimu |
 |
Uljana repica (Brassica napus) je jednogodišnja biljka, gaji se na velikim površinama. Kod nas se sije ozima repica i cvjeta u aprilu tako da dobro posluži kao pretpaša za bagremovu pašu.Cvjetovi su joj žute boje i postepeno se otvaraju tako da cvjeta duže od cetiei nedjelje. Ako nastupi lijepo vrijeme tokom njenog cvjetanja pcele je mogu dobro iskoristiti i sakupiti 20-30 kg meda koji ce u velikoj mjeri utrošiti na razvoj legla. Pored nektara raspolaže i daje velike kolicine polena a za to vrijeme pcele izvrsno grade sace pa je to prilika da se iskoristi za izgradnju satnih osnova.Na ovoj paši pojave rojevog nagona su izražene, pa pcelari tome moraju posvetiti više pažnje da se blagovremeno suzbije. |
)
)
)
)
)
)
)
)
)
)
)
)
)
)
)
)
)
)