U klasičnoj konvencionalnoj poljoprivredi je evidentno prekomjerno i neracionalno trošenje neobnovljivih prirodnih resursa, kao i razne mjere koje ostavljaju trajne štetne posljedice na cjelokupnu prirodu i priodne procese remeteći tako milijardama godina uspostavljenu ravnotežu u prirodi. Moderna znanost utvrdila je da veliki broj bolesti ima direktnu uzročnu vezu sa kvalitetom hrane koju jedemo i pojavom raznih rezidua koje ostaju u biljkama nakon primjene raznih kemijskih sredstava u agrotehnici.
Ponovo se shvaća da suradnja sa prirodom umjesto njenog sustavnog uništavanja daje puno bolje rezultate. Organska poljoprivreda uklapa se u koncept održivog razvoja jer čitavim nizom mjera koje obuhvaćaju ukupno gospodarenje, teže pri tom ekološki čistoj, gospodarski isplativoj, etički prihvatljivoj i socijalno pravednoj poljoprivrdenoj proizvodnji.
Današnja poljoprivreda pretvorila je polja u određeni oblik industrijske proizvodnje, čiji je jedini cilj da iz zemlje izvuče što više. Ovakav pristup temelji se na neracionalnoj upotrebi fosilne energije i kemikalija što je dovelo do opasnih eoloških posljedica i iscrpljivanja neobnovljivih prirodnih izvora. Nestale mnoge biljne i životinjske vrste, a drastično se smanjio i broj seoskih gospodarstava.. Osim toga, konvencionalna poljoprivreda je danas najveći onečišćivač okoliša, pitke vode i zraka.
Stoga je organska proizvodnja nužnost, želimo li Zemlju sačuvati za buduće naraštaje.
Danas je organska poljoprivreda u mnogim zemljama jasno definirana zakonima. Prehrambeni proizvodi u organskoj poljoprivredi, kontrolirani su i nose posebni znak, što potrošačima daje sigurnost i ulijeva povjerenje u proizvod i sustav.
Donošenjem zakona o organskoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda potaknut će nastanak novog tržišta, porast povjerenja potrošača, postizanje viših cijena, smanjenje intenziteta iskorištavanja resursa, zaštita okoliša, postojanost poljoprivrednog tla, veća transparentnost proizvoda i prerađevina, ravnopravnost proizvoda u tržišnoj utakmici na domaćem tržištu, poticanje daljnjeg širenja organski orijentirane poljoprivrdne proizvodnje usklađenje s prirodnim i drugim uvjetima, a također će se omogućiti ravnopravnije uključivanje na svjetsko tržište, posebno iskorištavanjem prednosti i niskog stupnja onečišćenja okoliša.
Organska proizvodnja taođer omogućava formiranje znatno novog područja u poljoprivrednom gospodarstvu s perspektivom preorjentacije postojećih gospodarstava u organskom i profitabilnom smislu, posebno pogodnog za specijalizirana obiteljska gospodarstva, otvaranje posebnog tržišta organski proizvedenih proizvoda posebne kakvoće, opskrbljivanje domaćeg tržišta tim proizvodima, a također stvarna mogućnost prodaje na stranom tržištu kroz turizam i izvoz, povećano zapošljavanje u poljoprivredi, preradi i prodaji te bolje iskorištavanje poljoprivrednih površina, posebno u ruralnim i ratom opustošenim područjima, revitalizacija sela, poboljšanje kvalitete života na selu i smanjenje migracije.
Organska proizvodnja omogućava održivo gospodarenje prirodnim resursima (sačuvati plodnost tla, flore i faune, vode, atmosfere) smanjenjem primjene pesticida, umjetnih mineralnih gnojiva i drugih agrokemikalija te ekološkim zbrinjavanjem (uporaba) otpada iz poljprivrede, kao i stvaranje povoljnijih ekonomskih uvjeta proizvodnje; niži inputi, veće i ravnomjernije zapošljavanje radne snage, povećana samostalnost gospodarstva kao cjeline, mogućnost oplemenjivanja rada na samom gospodarstvu kroz preradu, prodaju i turizam.
Zakonom o organskoj proizvodnji otvaraju se i mogućnosti poticanja organske proizvodnje, uređuju se propisi za organsku proizvodnju, preradu, skladištenje, promet, pakiranje, označavanje, ocjenu sukladnosti i nadzor organske proizvodnje.
Nije moguće odmah, u istoj godini prijeći sa konvencionalne na organsku proivodnju.
Ukoliko se tlo obrađuje, da bi dobilo status organskog proizvođača, poloprivredno gospodarstvo, mora provesti dvije do tri godine u tzv. "prelazno-organskoj proizvodnji". Ovo je potrebno zbog "čišćenja" tla, odnosno otklanjanja ostataka pesticida u tlu do pravilnikom određene prihvatljive razine.
Pravnom regulativom u organskoj proizvodnji regulira se i upotreba materijala za reprodukciju, gnojiva i drugih sredstava u organskoj proizvodnji, određuju se nadležna tijela za nadzor proizvodnog postupka i kakvoće proizvoda, nadležna tijela za inspekciju, način provođenja i ovlasti inspekcijskih tijela, a također i kaznene odredbe za kršenje zakona i propisa koji reguliraju organsku proizvodnju prehrambenih proizvoda.
Osnovna je svrha organske proizvodnje zaštita zdravlja i života ljudi, zaštita prirode i okoliša i zaštita potrošača.
Kod organske proizvodnje nužno je iz primjene isključiti ili staviti pod puni nadzor:
- Mineralna gnojiva i pesticide (klorirani ugljikovodici, organski fosfati i karbamati) poliklorirane bifenile, atrazinske herbicide
- Teške kovine i potencijalno toksične elemente (ponajprije: Cd, Hg, Pb, Mo, As, Co, Ni, Cu, Cr, i Zn, ali još i : Mn, Ag, V, Al, Sb, Se i Sn).
- Biostimulatore (hormonski preparati i tireostatici).
- Lijekove (antibiotici, sulfonamidi i druga kemoterapeutska sredstva u veterini).
- Nitrate i nitrite.
- Sjemenski odnosno sadni materijal proizveden na "konvencionalni" način.
- Genetički modificirane organizme (biljne i životinjska).
Što znači da se u potpunosti moraju poštivati uvjeti i odredbe Zakona o ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih prehrambenih proizvoda i pratećih pravilnika.
Osnovno u organskoj poljoprivredi je da se u stalnom razumijevanju prirodnih procesa čuva priroda, naročito od kemijskih preparata, teških kovina i genetički modificiranih organizama i prema drugim načelima opisanim u zakonima i pravilnicima, sve u cilju očuvanja prirodnih resursa i ravnoteže.
Vodič i potrebe u organskom pčelarstvu Evropske Unije (kratka forma)
- Organska proizvodnja se postiže pažljivom proizvodnjom, procesom, tretmanom, skladištenjem i dobrim klimatskim
uslovima.
- Organska komercijalizacija traži totalnu konverziju svih kolonija jedinice.
- Minimalno vrijeme konverzije 1 god. (datum ugovora je bitan).
- Sav konvencionalni vosak mora biti zamjenjen za vrijeme konverzije.
- Evropske pčelinje vrste treba da se preferiraju.
- Kupovina rojeva i kolonija od organskih izvora osim u slučaju ekspanzije/konverzije iz konvencionalne poljoprivrede
ili oporavka poslije velikog gubitka kolonija. Pčele se trebaju podvrći jednoj godini konverzije. Prosječna kupovina
od 10% rojeva i kraljica je dozvoljena ako su stavljene na fondaciju organskog voska.
- Pčelari moraju biti locirani na dovoljnoj udaljenosti od zagađenja (saobraćajni čvorovi, otpad, paljevine, industrija).
U slučaju sumnje pčelinji produkti moraju biti analizirani.
- Za vrijeme perioda sakupljanja, sakupljati samo gdje konvencionalna poljoprivreda nema negativan uticaj na organsku proizvodnju.
- Ne sakupljati iz saća sa leglom.
- Dovoljne količine meda moraju biti ostavljene dok se sakuplja.
- Hranjenje za vrijeme sakupljanja samo sa organskim medom.
- Zimsko hranjenje sa organskim medom ili organskim šećerom (sirup)
- Dokumentacija operacija je nužna (hranjenje, sakupljanje, tretman).
- Obnavljanje kraljica.
- Ne upotrebljavati sintetičke dodatke.
- Za suzbijanje varoe dozvoljene su sljedeće supstance: organske kiseline, (mliječna, mravlja, oksalna, sirćetna),
eterična ulja (prirodna), biotehničke metode (sijeći ćelije truta u proljeće; "zabrana češljanja" metoda).
- Sintetička prevencija nije dozvoljena.
- Aplikacija mora biti dokumentovana u detalje.
- Kidanje kraljičinih krila nije dozvoljeno.
- Bez sintetičkih sredstava zaštite.
- Migracije i sakupljanje mora biti dokumentovano.
- Vosak mora biti iz organskog pčelarstva. Gdje se ne može naći, obični vosak se može koristiti kao izuzetak.
- Košnice moraju biti od prirodnih materijala (drvo, glina, slamke). Mali dodatci mogu biti od umjetnih materijala.
- Bojenje samo sa prirodnim supstancama (biljno ulje).
- Dezinfekcija samo fizičkim mjerama (toplota, mehaničko čišćenje) ili kaustična soda i organska kiselina je dozvoljena.
